Oko 10 milijardi dinara uplatila su preduzeća u budžet Srbije u prošloj godini na ime ekološke takse, izjavio je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović u Privrednoj komori Srbije na obuci privrednika o zakonskoj obavezi godišnjeg izveštavanja o otpadu. Ono što možemo sa sigurnošću da kažemo je da broj kompanija koje plaćaju ekološku taksu iz godine u godinu raste. Sa merama koje smo preduzeli više nijedna kompanija neće biti u mogućnosti da sakrije svoje podatke, kaže Radović i podseća da je protekle godine uveden novi softver, aplikacija, koja omogućava slanje dnevnih izveštaja o zagađenju iz kompanija koje se bave proizvodnjom. Kaže da zahvaljujući tom softveru kompanije više neće moći da dostavljaju lažne podatke i da ne plaćaju eko taksu.
Oko 10 milijardi dinara uplatila su preduzeća u budžet Srbije u prošloj godini na ime ekološke takse, izjavio je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović u Privrednoj komori Srbije na obuci privrednika o zakonskoj obavezi godišnjeg izveštavanja o otpadu.
"Ono što možemo sa sigurnošću da kažemo je da broj kompanija koje plaćaju ekološku taksu iz godine u godinu raste. Sa merama koje smo preduzeli više nijedna kompanija neće biti u mogućnosti da sakrije svoje podatke", kaže Radović i podseća da je protekle godine uveden novi softver, aplikacija, koja omogućava slanje dnevnih izveštaja o zagađenju iz kompanija koje se bave proizvodnjom.
Kaže da zahvaljujući tom softveru kompanije više neće moći da dostavljaju lažne podatke i da ne plaćaju eko taksu. Više od 20.000 kompanija u Srbiji je u obavezi da plaća eko-taksu, a ta cifra se menja iz godine u godinu.
Kako je objasnio Radović ima i onih koji tu obavezu ne ispunjavaju, a to ilustruje činjenicom da je do danas pokrenuto oko 5.000 prekršajnih prijava i 200 krivičnih prijava protiv preduzeća koja su dostavljala lažnu dokumentaciju o nivou zagađenja koje proizvode i drugo.
Privrednici imaju primedbu da je komplikovan softver koji treba da savladaju kako bi slali izveštaje iz svojih preduzeća o nivou zagađenja pa je zato Privredna komora Srbije organizovala obuku za predstavnike kompanija o zakonskoj obavezi godišnjeg izveštavanja o otpadu.
Direktor Sektora industrije Privredne komore Srbije Miroslav Lutovac kaže da mnogi privrednici još nisu upoznati kako funkcioniše aplikacija za slanje izveštaja o zagađenju, Agenciji za zaštitu životne sredine.
“Aplikcija je tu da olakša vođenje evidencije koja nema samo za cilj da obezbedi tačnu evidenciju kako bi se naplatila ekološka taksa, iako je to jako važno, ona ima cilj da da jasnu sliku tržišta otpada”, kaže Lutovac.
Lutovac dodaje da je važno da se kroz izveštaje privrednika utvrdi koliko su otpada proizveli, i šta da se radi sa tim otpadom te kako da mu se "da svrha".
"U ovom trenutku mi nemamo jasno selektovane podatke kolika je ukupna količina otpada što pokazuju i zadnji incidenti u poslednje vreme. Da bi se stanje promenilo, prvo morate da imate sliku šta je količina i kakav je sastav tog otpada", kaže Lutovac.
Zakonom o upravljanju otpadom regulisana je obaveza proizvođača i vlasnika otpada da vodi i čuva dnevnu evidenciju o otpadu i dostavlja redovni godišnji izveštaj Agenciji za zaštitu životne sredine Republike Srbije u skladu sa zakonom i pravilnicima, do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.
Izveštaj o otpadu se popunjava i dostavlja elektronski – putem aplikacije na sajtu Agencije. Obuku o ovoj zakonskoj obavezi obavljaju eksperti Agencije za zaštitu životne sredine.